Pretražite smještajne kapacitete, rent-a-car, ugostiteljske objekte

Pregledaj izabrane
fotografije dana
 
 
BH Turistička fotografija dana
Zvornik – međnik na granici svjetova
Podijeli
 

Rijetki su gradovi u Bosni i Hercegovini, ali i u cijelom regionu, čija je prošlost tako bogata, a važnost i značaj u kontinuitetu veliki, kakav je to slučaj sa gradom Zvornikom. Tragovi života sežu nekoliko milenija ispred nas i o tome postoje materijalni dokazi, a u posljednjih šest vjekova, od kada se pominje u istorijskim spisima kao grad, Zvornik predstavlja stratešku tačku, na kojoj je nerijetko utemeljena državnost i opstojnost Bosne i Hercegovine. Zvornik je diktirao intenzitet i brzinu osvajačkih pohoda prema Bosni i vladari su ga tretirali indikatorom opasnosti, jer ako Zvornik brzo padne i ostatak zemlje je zasigurno doveden u pitanje, a sve dok se Zvornik odupire, Bosna ima vremena za dizanje uzbune i organizovanje odbrane.

Izrastao iz vojne potrebe, da se na uskom prolazu pored rijeke Drine stave pod kontrolu kretanja vojski sa obje strane ove rijeke, Zvornik se kao i druge značajne raskrsnice puteva, vremenom pretvarao u vojni, politički, ekonomski, pa i administrativni centar Regije, otvarajući svoje kapije trgovcima Dubrovačke republike, franjevačkim misionarima, mađarskim utjecajima, prodoru pravoslavlja, austrijskoj kulturi, Osmanlijama i njihovoj vjeri, balansirajući na tankoj liniji ukrštanja dva povijesno-civilizacijska kruga, pri tome uzimajući i zadržavajući brojne osobenosti i Istoka i Zapada, tako i sam postajući specifikumom. Povoljan geostrateški položaj na rijeci Drini, ovome gradu je obezbjeđivalo nekoliko činjenica: Drina koja je do Zvornika vijekovima bila plovna, blizina Srebrenice u kojoj se kopala ruda srebra, te Tuzle kao grada soli – bez koje se ne može zamisliti život.

Na drugoj pak strani, stješnjenost u uskoj dolini Drine, tamo gdje je ova rijeka najkrivlja i svojim obalama usporava plahovitost valova Pive i Tare – koji ju tvore, limitirala je razvoj Zvornika u veliki, moderni gradski centar, što bi se očekivalo s obzirom na njegov značaj u širem povijesnom kontekstu. Naprotiv, sredinom 19. vijeka, za vrijeme čuvenoga Omer-paše Latasa i njegovog gušenja pokreta za autonomiju Bosne, sjedište Zvorničkoga sandžaka i drugih važnih institucija (kao što je sjedište Zvorničko-tuzlanske eparhije), seli se u Tuzlu, koja u to vrijeme ima predispozicije za razvoj i širenje, te lakšu vojno-političku kontrolu Regije. Administrativno sjedište je dislocirano i stoga što je Zvornik bio omiljena tačka za osvajače u čestim ratovima, koji su pogađali ove krajeve, tako da je bilo logično lakše organizirati odbranu cijele Regije sa izvjesne distance, a ne pod salvama topova, na samoj granici.

Zvornik je održao značaj i kasnije, posebno u drugoj polovici 20. vijeka sa intenzivnim razvojem industrije postavši važan ekonomski centar subregije. Tim slijedom došlo je do prosperiteta na polju kulture, informisanja, sporta...

Danas Zvorničani žive širom svijeta i pretpostavlja se da su nastanjeni u više od pedeset zemalja, ali su veze sa rodnim gradom ostale jake. Širom svijeta ponijete su i pronijete priče o ovom gradu, brojne legende i predaje. I djeca znaju priče o prokletoj kraljici Jerini, o pjesniku-mistiku Hasanu Kaimiji, o Zmaju od Noćaja, o porodici Fidahić i Zlatonosovićima. Kroz bogatu historiju o Zvorniku su pisali Mehmed Hudović (Zvornik - Slike i bilješke iz prošlosti, koja je doživjela dva izdanja), Đoko Mazalić, Alija Uzunović (Zvornik-historijska monografija, BMG Tuzla 2010.), Adem Handžić, Desanka Kovačević-Kojić, Himzo Tulić, Derviš Alić, Zoran Ivanović, Sabit Sejdić, Milica Mihajlović i mnogi drugi autori fascinirani povješću ovoga grada i njegovim čarobnim izgledom.

Zvornik se prvi put u povijesnim izvorima spominje 1410. godine. Tokom šest stoljeća postojanja bio je važna vojna, ekonomska i kulturna tačka na mapi Bosne i Hercegovine i Regije. Takva pozicija i uloga rezultirala je bogatim kulturno-historijskim sadržajima koji karakteriziraju ovaj grad, počevši upravo od Starog grada Zvornika, poznatog još kao Kula Grad, iz kojega će kasnije izrasti naselje sa ovim imenom. Stari Grad je jedan od najočuvanijih srednjevjekovnih gradova u Bosni i Hercegovini. Liticom prema Drini spuštaju se kule sa kojih su branitelji grada vršili izviđanja i odbranu grada.

Nedaleko od Zvornika, u naselju Dardagani nalazi se značajno arheološko nalazište iz rimskog doba, a nedavno je otkriven i rimski rudnik. Bogata povijest ovih krajeva daje Zvorniku posebno mjesto. Kušlat sa najstarijom ovdašnjom džamijom, na kamenoj stijeni iznad rijeke, oduvijek je fascinirao prolaznike, a nedaleko od Kušlata su i ostaci starog grada Perina. Na Kula Gradu možete posjetiti i čuveno turbe Šejha Hasana Kaimije, poznatog pjesnika i narodnog tribuna, za kojeg mjesno stanovništvo veže brojne legende.

Posjetioci Zvornika obavezno dođu na Kula Grad, odakle puca pogled prema sjeveru i krivudanju rijeke Drine u poljima Čelopeka. Na drugu stranu, uzvodno jedan je od najljepših prizora koje u BiH možete imati – pred vama je naselje Divič, poluostrvo u Zvorničkom jezeru, te dio naselja Sakar i Mali Zvornik na desnoj strani Drine, u Srbiji. Fotografija autorice Emine Čivić, upravo prikazuje Divič sa jednog od prozora Staroga Grada.

U samom gradu Zvorniku možete posjetiti Kasinu, oficirski klub, u kojoj je smještena muzejska zbirka. Ispred se nalaze stećci kojima područje Zvornika obiluje. Nekoliko stotina metara je poznata Andraševa vila. U samom gradu trenutno nema hotela (Hotel Drina je ugašen, a Hotel Vidikovac u Diviču već izvjesno vrijeme ne radi), tako da ćete morati pribjeći traženju pansioni ili smještaja u motelima u naselju Karakaj, nekoliko kilometara nizvodno od Zvornika. Mnogi smještaj potraže sa druge strane Drine u nekadašnjem Hotelu Jezero, (danas Hotel Royal) koji je obnovljen i zadovoljava visoke standarde usluge.

U svakom slučaju, Zvornik kao grad na granici dvije zemlje, granici koja je kroz stoljeća činila granicu uticaja Istoka i Zapada, nosi u sebi tragove bogatstva tih različitosti. Stoga je ovaj grad uvijek dobro posjetiti i vidjeti pred sobom povijest. Stoga i ne čudi što se je ovaj grad smatran jednim od međnika na granici svjetova. Naša je preporuka da ovaj grad obavezno posjetite i uživate u svemu što vam nudi. Naravno, pronaći ćete mnogo nedostataka u turističkoj ponudi, prije svega deficit kvalitetnih ugostiteljskih i hotelskih sadržaja, transparentnosti informacija na mjestima koja posjećujete, određenoj devastaciji kulturno-historijskog blaga itd, ali nećete biti nezadovoljni.

Fotografija dana nastala je na Kula Gradu kod Zvornika a autorica je Emina Čivić, amaterska fotografkinja.    

 

Autor teksta: Mehmed Pargan