Pretražite smještajne kapacitete, rent-a-car, ugostiteljske objekte

Pregledaj izabrane
fotografije dana
 
 
BH Turistička fotografija dana
Stećci - nacionalno blago Bosne i Hercegovine
Podijeli
 

 

BH Turistička fotografija dana, Ase ležit, by Sadik Mekić

Stećak je najupečatljiviji bosanskohercegovački spomenik kulture koji bi, prema najavama, UNESCO do kraja 2013. godine, trebao staviti na Listu svjetske kulturne baštine. Nastao primarno kao nadgrobni spomenik pripadnicima ondašnje bosanske vlastele, stećak je, klesan u kamenom monolitu podneblja, postao autentično obilježje srednjevjekovne kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Brojni natpisi i crteži na stećcima, te oblici njihove izrade, danas nam slikovito govore o duhovnom, sociološkom, etnološkom, pa čak i filozofskom aspektu življenja u Srednjem vijeku. Kao takav, stećak je poslužio brojnim umjetnicima kao motiv za kreiranje velikih djela. Najpoznatiji među njima je pjesnik Mehmedalija Mak Dizdar sa svojom zbirkom pjesama „Kameni spavač“. Također, najveći hrvatski pisac Miroslav Krleža, pisao je o stećcima, ističući ih pri tome kao kulturološku osobenost Bosne, kazavši kako „Europa nema spomenike kulture“ kakvi su stećci. Analizirajući stećke, brojni autori su zapisali kako na stećku nikada Bosanca ne možete vidjeti da kleči, on je uvijek uspravan, ponosit i šalje poruke mira.

Stećci su rasprostranjeni na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, te dijelu Srbije, Hrvatske i Crne Gore, približno granicama koje je imala srednjevjekovna Bosna. Od 70.000 evidentiranih stećaka na 3.300 lokaliteta, u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 60.000, u Hrvatskoj 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100 stećaka. Obično su locirani na osunčanim proplancima, okrenutim ka jugu. Najveće nekropole stećaka nalaze se oko Stoca, na lokalitetima Radimlja i Boljuni.  Radimlja je 2002. godine proglašena nacionalnim spomenikom kulture. Nalazi se tri kilometra od Stoca, pored ceste prema Čapljini. Nekropola broji 133 stećka, od kojih je 63 ukrašeno. Najpoznatiji ukras na stećku je muška figura s uzdignutom rukom, velikom šakom i prstima, koja putnicima govori da će u ovom tvrdom i kršnom hercegovačkom kraju naići na gostoljubive i prijateljski raspoložene ljude. Ovaj stećak je postao zaštitni znak Radimlje, ali i općenito stećaka u BiH.

Dvanaest kilometara jugozapadno od Stoca nalazi se nekropola stećaka Boljuni, mnogo manje poznata od Radimlje. Ovdje je sačuvano 269 stećaka, od čega su ukrašena 92 stećka. Dok se nekropola Radimlja ističe bogatstvom, raznovrsnošću i visokom kvaliteteom izrade reljefnih motiva, nekropola u Boljunima ističe se velikim brojem natpisa. Na boljunskim je stećcima najčešći ukras križ, a potom povijena lozica sa trolistom (motiv je karakterističan za cijelu Hercegovinu, a ovdje se pojavljuje prilično često), štit s mačem, kao i rozete, potom razne bordure, polumjesec, scene lova, turniri, kola itd.

U Boljunima se nalazi i grob čuvenog vojvode Vlatka Vukovića na čijem križu piše: ”Ase leži dobri čoek Vlatko Vuković”. Predaja kaže da je vojvoda Vlatko u boju kod Bileće pobijedio Turke 27. augusta 1388 godine. Posebno je zanimljiv stećak Taraha Boljunovića koji ima ukrase na svim uspravnim stranama i natpise na istočnoj i zapadnoj strani, te stećak sa likom majke koja u naručju drži dijete. Uz samu nekropolu nalazi se tzv. Grčki bunar u narodu poznat kao Neveš voda. Nekropola Boljuni jedan je od najznačajnijih kulturno-historijskih spomenika te vrste u BiH, a nedavno je kandidiran za UNESCO-vu listu svjetske baštine.

Najveće nekropole stećaka u BiH su Radimlja, Boljuni, Biskup-Konjic, Kalufi-Nevesinje, Borak selo Burati–Rogatica, Maculje-Novi Travnik, Dugo Polje-Jablanica, Gvozno-Kalinovik, Grebnice-Bunčići u selu Radmilovića Dubrava–Bileća, Bijača-Ljubuški, Olovci-Kladanj, Mramor u selu Musići – Olovo, Stare kuće u naselju Donje Breške–Tuzla, Kučarin Donje Polje selo Žilići–Goražde, Umoljani-Trnovo, Laburića Polje-Sokolac, Mramorje u selu Buđ–Pale, Selo Bečani–Šekovići, Mramor (Crkvina) u mjestu Vrbica–Foča, Čengića Bara-Kalinovik, Ravanjska Vrata-Kupres itd.

BH Turističku fotografiju dana u Radimlji je načinio Sadik Mekić. 

Tekst: Mehmed Pargan