Pretražite smještajne kapacitete, rent-a-car, ugostiteljske objekte

Pregledaj izabrane
fotografije dana
 
 
BH Turistička fotografija dana
Park prirode Blidinje
Podijeli
 

BH Turistička fotografija dana, Blidinje, by Suada Bešić

 

U lancu visokih hercegovačkih planina, između Čvrsnice i Vrana, prostire se park prirode Blidinje. Svoju posebnost i ljepotu ustupilo je općinama Posušje, Mostar, Tomislavgrad, Prozor-Rama i Jablanica, nudeći im posebno bogatstvo prirodnih blagodeti i mogućnosti razvoja na bazi turističke ponude. Na Blidinje se sa jadranske obale laganom vožnjom stiže za manje od dva sata. A kada već stignete ovdje vas očekuje izvsna ponuda u hotelima i pansionima, te nezaboravni planinski pejzaži Čvrsnice, Vrana, Čabulje, Plasa i šetnja Dugim Poljem, koje dominira Blidinjem. Posebno dobra turistička ponuda osigurna je zimi na izvrsnom skijalištu u turističko-rekreativnom kompleksu Risovac. Nalazi se na 1.250 metara nadmorske visine, dok je samo skijalište locirano na 1.800 metara nadmorske visine, takoreći u sjeni vrhova Čvrsnice i Vrana. Ovdje postoji moderan četverosjed ski-lift dužine oko 600 metara, kapaciteta 1.600 skijaša na sat, te dječji lift kapaciteta 600 djece na sat. Ovdje možete po relativno pristupačnim cijenama iznajmiti kvalitetnu opremu i naučiti prve skijaške korake. Dobra pristupačnost ovom prostoru omogućuje da se do Blidinja može doći iz pravca Jablanice, Prozor- Rame, Posušja i Tomislavgrada.

Blidinjska visoravan je izvrsno mjesto za aktivan odmor. Posebna atrakcija je Blidinjsko jezero, nastalo u ovećoj kraškoj uvali između Čvrsnice i Vrana. Pune ga vode nastale padavinama i topljenjem snijega sa Čvrsnice, Vran planine i Dugog Polja, a kraški teren uzrokuje znatno opadanje nivoa jezera u toku ljetnih dana. Prosječna dubina se kreće oko dva metra, a površina varira od dva do šest kvadratnih kilometara. Stariji stanovnici ovih krajeva često pričaju priču svojih predaka, koja se prenosi sa koljena na koljeno, a zabilježena je i u župnim dokumentima, koja kaže da je jezero nastalo kao rezultat potrebe i djelovanja pastira kojima je u hercegovačkom kamenu nedostajala voda za pojenje ovaca. Oni su otvore u kraškom kamenu zatvorili nabijenom ilovačom i drvetom, tako da je formirano prelijepo jezero. Kako se na ovom području sudaraju mediteranska i kontinentalna klima, ovdje se vrijeme mijenja često i brzo, ostavljajući svaki vaš dolazak u neizvjesnosti. Vrijeme vam može osigurati snijeg u ljetnim danima, ali i sunčanje u pola zime, što posjetu Blidinju čini još interesantnijom i zanimljivijom. Inače, zima je ovdje duga i hladna, a snijeg može ostati i prko cijele godine. Ovdašnje stanovništvo u sklopu turističke ponude pored smještaja u planinske vikndice, nudi izvrsnu tradicionalnu prehranu, sir iz mjeha, suhu ovčiju stelju, uz domaće vino i rakiju.

Park prirode Blidinje posjeduje bogata arheološka nalazišta. Nekropola sa oko 150 stećaka ima status Nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, a nalazi se nedaleko od jezera u Dugom Polju. Ukoliko dolazite na Blidinje, obavezno posjetite franjevački samostan, neposredno ispod vrha Pločno (2.228 metara), u mjestu Masna Luka. U samostanu možete pogledati i neobično lijepu umjetničku galeriju. Na Blidinju su svuda tragovi povijesnoga trajanja. Tu su: ilirske gomile, rimski putevi, ruševine srednjovjekovnih crkava i veći broj nekropola stećaka.

Turisti posebnu pažnju, prilikom posjete Blidinju, posvećuju lokalitetu Hajdučka republika Mijata Tomića. Samoproglašena republika postoji od 2002. godine, a dobila je ime po poznatom hajduku koji je na ovom prostoru boravio tokom turske vladavine u Bosni i Hercegovini. U to vrijeme Duvno je pripadalo Imotskom kadiluku. U središtu Mijatove republike nalazi se atraktivan ugostiteljski objekat Hajdučke vrleti. Također, izuzetno zanimljiv je rezervat Diva Grabovica, smješten u kanjonu rijeke Grabovice. Naziv je dobio po djevojci Divi Luke Grabovca iz Rame, za koju se veže predaja da ju je zaprosio kupreški beg Kopčić, kojemu je ona bila obećana za ženu. Međutim, ne želeći da pođe za njega Diva je pokušala pobjeći, ali je beg zahvaljujući uhodama pronalazi i pogubi. Danas veliki broj hodočasnika, mahom djevojaka, dolazi na njezin grob.

Tekst: Mehmed Pargan