Pretražite smještajne kapacitete, rent-a-car, ugostiteljske objekte

 
 
Legenda o Kozijoj ćupriji u Sarajevu
Kozija ćuprija se nalazi oko tri kilometra istočno od Sarajeva, uzvodno uz rijeku Miljacku.
Podijeli
 

Najljepši sarajevski mostovi su nastali do kraja XVI stoljeća. Poslije Careve ćuprije i Skenderije, nastaje u prvoj polovini XVI stoljeća treći poznati sarajevski most na mjestu današnje Latinske ćuprijeA drveni most koji se našao između dvije kamene ćuprije dobio je u narodu naziv Drvenija. 1557. godine nastaje četvrti most Čobanija, a 1567. godine peti Ćumurija. 1585. godine nastaje most pod Alifakovcem – današnja Šeher-Ćehajina ćuprija.

mješteno između starih gradova Vratnika i Hodidjeda na sastavcima Paljanske i Mokranjske Miljacke, mjesto gdje se danas nalazi Kozija ćuprija (Keçi Küprü) sagrađena u 16. stoljeću bilo je pogodno za prijelaz ljudi i stoke, kao plitki gaz (brodac) ili premošteno drvenim mostom.

Prva legenda gradnju mosta pripisuje siromahu Mehi, koji je kao dječak ostao bez roditelja i o kome su brigu preuzele komšije. Dok je pohađao mekteb, čuo je priče o Stambolu i njegovom sjaju. U to vrijeme on je čuvao koze kod Miljacke i primijetio je da jedna od koza kopka u mjestu. Na tom mjestu on je pronašao nekoliko ćupova zlata. Nakon toga je otišao u Stambol, završio škole i postao paša. Kao uspomenu na to mjesto i na događaj koji mu se desio na tom mjestu on je izgradio most i dao mu ime Kozija ćuprija. 

Druga legenda je o dvojici braće kozara, Sinanu i Mehmedu koji su čuvali stoku na Jarčedolu iznad kanjona Miljacke i često su morali prelaziti Miljacku. Legenda kaže da je jedna od njihovih koza brsteći žbunje iskopala skriveno blago. Kad su to vidjeli, zarekli su se da će od tog blaga sagraditi most i džamiju. Džamija Kečedži Sinana i danas postoji na Bistriku, a most simbolično nosi naziv Kozja ćuprija (Keçe, tur. Koza).

Luk od kamena Hreše premošćuje Miljacku lukom prečnika 42 metra. Visina lučnog svoda od 10 metara govori nam da su graditelji znali koliki je najviši vodostaj rijeke.

Za razliku od ostalih lučnih mostova, Kozjoj ćupriji poseban karakter daju dva velika okrugla olakšavajuća otvora, namijenjena nesmetanom proticaju vode u vrijeme velikih bujica.

Iako u prošlosti često obnavljan, most je zbog dugogodišnjeg neodržavanja već počeo da se sliježe. Od hana i kovačnice, ranije izgrađenih pored mosta, danas su preostali samo kameni temelji. 

Kod Kozje ćuprije su sarajevski esnafi često održavali teferiče, ali je ona bila mjesto ispraćaja i dočeka hadžija. Nekad se čak i skakalo sa ovog mosta u Miljacku.