Pretražite smještajne kapacitete, rent-a-car, ugostiteljske objekte

 
 
Doživite Stolac
Istinski muzej pod vedrim nebom
Podijeli
 

Priču o Stocu dostavili su nam učenici i nastavnici JU Osnovna škola Radimlja iz Stoca, predvođeni svojom nastavnicom Anom Vukić. Evo, kako to rade ljudi koji voel svoj grad i druge ljude.

Kako predstaviti Stolac? Gradić na jugoistoku Bosne i Hercegovine koji se vraća u život punih dvadest godina i za kojega novije generacije nikada nisu ni čule, a posebno vidjele, osim ako nisu morale. Što je onda Stolac? Usputna stanica onima koji žele što prije stići od Mostara i Sarajeva do Dubrovnika ili dalje u Crnu Goru bez puno procedura. Zapravo ga većina tako doživljava.

Ali nemojte prestati čitati jer ovo gore nije ništa. Počet ćemo ispočetka i reći što je Stolac: Skrovište pračovjeka, utvrda Ilira, antički municipij, srednjovjekovni grad, počivalište stećaka, odmaralište begova, posjet austrougara i puno više od toga... Stolac je ljepota prirode, maslina i vina, rijeka i slapova, sakralnih objekata četiri religije i opet, puno više i od toga.

Prvo da predstavimo viziju, misiju i cilj ovoga članka koji je nastao kao želja za promoviranje cjelokupnog turističkog bogatstva općine od strane JU Radimlja koja ima zadaću razvoj turizma i zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa. Ustanova je pokretačka snaga putem koje nastojimo objediniti cjelokupnu turističku ponudu općine Stolac u jedinstveni turistički proizvod i prezentirati se na turističko tržište Bosne i Hercegovine i šire regije.

 Stariji 5.000 godina od najstarijeg grada u Europi

Krenimo od epipaleolitičkog razdoblja (14 000.-12 000. p.n.e.). Negdje u koritu modre rijeke Bregave, u potkapini, u stijeni, 45 m iznad samog toka pračovjek je pronašao skrovište, pećinu Badanj.  Svidjela mu se  i pružala je sigurnost pa je ostavio trag, gravuru, figuru konja gledanog s desnog boka napadnutog strelicama. Onima koji ne uočavaju važnost samo da istaknemo kako je to prvi nalaz ove vrste na istočnoj obali Jadrana i najstariji prikaz „likovne“ umjetnosti u Bosni i Hercegovini.

I tako Stolac i njegova okolica postoje, negdje u hercegovačkom kršu tada i puno poslije toga. Zapravo, svidje se on i Daorsima, heleniziranom Ilirskom plemenu  koji su živjeli od 300. do 50. godine p. n. e. u dolini rijeke Neretve, a glavni grad im je bio u Stocu, po njima nazvan Daorson. U njemu su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Preuzeli su grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama s Grcima. Pronađeni su ostaci brojnih amfora,  fina keramika,  brončana kaciga, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji, ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije te Ilirski reljef s trinaest zmija i pet pari orlovskih krila. Danas, više od 3.500 godina kasnije, Daorson svojim megalitskim zidinama svjedoči nekadašnjoj moći, a važnost mu povećava to da je postojala ideja da se predloži na popis sedam novih svjetskih čuda prije nekoliko godina.

Daorsi nas gotovo dovode ko kraja starog i početka novoga vijeka na ovome području, zapravo njihovim nestankom u 1. st. p. n. e. nisu više nastanjivali grad, ali su nastavili svoje aktivnosti u centru Daorsa u dijelu Vidova polja i današnjeg Stoca, početkom 1. stoljeća n. e. kao municipij Diluntum gdje se on održao do 4. st. n. e.

Vremeplov nas vodi do srednjeg vijeka i područja samoga grada Stoca koji je tada pripadao župi Vidoši. Stari grad Vidoški smješten je na uzvišenju iznad današnjeg središta Stoca i predstavlja odbrambeni objekt koji po svojoj veličini spada u red najvećih bosanskohercegovačkih gradova. „Kraljica Vida“ je sagradi veleban kompleks u srednjem vijeku, ali sredinom 15. st. dolaze Osmanlije i osvajaju ga, te Stolac postaje dio osmanlijskog sultanata. U XVII. st., grad je imao 13 kula i bio je najbolje utvrđen grad u Hercegovini. Opjevan je i u epu ,,Smrt Smail-age Čengića“ gdje Ivan Mažuranić započinje: ,, Sluge zove Smail-aga, Usred Stolca kule svoje, a u zemlji Hercegovoj...“ 

 Mnoštvo je toga za reći, da se čovjek dovede u situaciju da bira barem deset većih atraktivnosti. Budući da je tako, i dalje smo u srednjem vijeku, na vječnim počivalištima pripadnika crkve bosanske, na dvije nekropole stećaka, Radimlja i Boljuni, mjestima s buduće liste UNESCO-ve svjetske baštine, trećem mjestu u državi koji je to uspio, poslije Mostara i Višegrada. U ove dvije nekropole broji se preko 400 stećaka iako ih ima mnogo više, raspoređenih na više lokacija.

Pretpostavljamo da sve više upoznajete grad i okolicu, a divite se sigurno. Što biste tek rekli da prošetate tokom rijeke Bregave, pređete barem tri veća kamena mosta, zavirite u mlinice i naučite nešto o stupama. Ostali biste bez teksta. Jednom, za posjete gradu, Ivo Andrić je rekao: „Ako je Bog želio igdje stvoriti Svijet onda ga je stvorio u Stocu“.

Vjerujte mi da je bio u pravu!!!  Ako ste u gornjem dijelu grada i upravo ste ostali očarani mlinicama i mostovima produžite do Begovine. Ona predstavlja stambeni kompleks kapetanske obitelji Rizvanbegovića, a svrstana je u jedan od najljepših i najznačajnijih rezidencijalnih kompleksa u Bosni i Hercegovini.

I za kraj, ovo nije kraj. Stigli ste u 20.st. i upoznali samo ono najveće. Spomenut ćemo da je i austrougarska vladavina ostavila spomenike (gradske bazene i vodovod koji je još u funkciji), a ovdje se nalazi još i grob sarajevskog rabina Moshe Dannona, katolička Crkva, pravoslavna Crkva i Sultanova džamija te od prirodnih ljepota nezaobilazna rijeka Bregava i njeni slapovi, te park prirode Hutovo blato (upisan u listu močvara od međunarodne važnosti po metodologiji Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu).

I samo još ovo, svi spomenici kulture gore navedeni i oni koji nisu navedeni, a ukupno ih je 30 u našoj općini, nalaze se na popisu nacionalnih kulturnih spomenika Bosne i Hercegovine. Sa svime ovime zaključujemo da imamo puno toga vrijednoga za razvoj turizma koji će tek pokazati svoje pravo lice i nadamo se kako će se tek za nas čuti. 

DOĐITE I ODUŠEVITE SE!!!

Modra rijeka

...Ima jedna modra rijeka, Široka je duboka je

Sto godina široka je, Tisuć ljeta duboka jest...  (Mehmedalija Mak Dizdar, Stolac)

U daljnjem dijelu prilažemo korisne linkove koji će vam sigurno pomoći i nadamo se da ćete uskoro i sami osjetiti čari našega muzeja pod vedrim nebom.

http://www.radimlja.ba

http://www.stolac.gov.ba

http://stolac-muzej-pod-vedrim-nebom.weebly.com

http://www.hercegovina.ba