Pretražite smještajne kapacitete, rent-a-car, ugostiteljske objekte

 
 
Konjuh
Podijeli
 

Konjuh je planina u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine omeđena: rijekama Seona, Turija, Litva i Oskova na sjeveru, rijekom Gosteljom i magistralnim putem Tuzla – Sarajevo na istoku, te rijekom Krivajom na jugu i zapadu. Sa Ozrenom, Javorom i Javornikom Konjuh čini dio lanca rubnih (viših) planina koje zajedno sa Trebavcem i Majevicom predstavljaju prelaz Dinarskog planinskog sistema u prostranu Panonsku niziju. 
Prosječna visina planine je 1000 metara. Iznad te visine uzdižu se vrhovi: Šuplji Javor (1157 m), Vina Kruška (1088 m), Suho Drvlje (1206 m), Zidine (1180m), Brezina (1120 m), Vrh Konjuha (1328 m) i Bandijerka, vrh Javorja (1261 m), Bijeli Vrh (1272 m) i Zečiji Rat (1275 m) na jugozapadnom grebenu Smolin. Masiv Konjuha pokriven je gustim šumskim zajednicama u kojima preovladava crnogorica (bor, jela i smrča), bukva, javor i u manjem broju hrast. Na planini raste i rijetka i ljekovita lincura – srčanik (Gentiana lutea), koja je na ovoj planini zaštićena i ugrožena. 
U šumama Konjuha od divljači se mogu naći mrki medvjed, srna, divlja svinja, vuk, lisica, vjeverica, tetrijeb, a u potocima i rijekama pastrmka i potočni rak. Od zmija na planini žive poskok, šarka, bjelouška, zatim gušter zelembać i daždevnjak. 
Na planini Konjuh postoji više nekropola stećaka, a samo na općini Kladanj poznato je preko 500 stećaka. Tu si i ostaci karavanskog puta kojim se so prenosila iz Tuzle, kao i više spomenika iz NOB-a. 
Vlada Tuzlanskog kantona je uputila u proceduru Zakon o proglašenju dijelova planine Konjuh zaštićenim dijelom prirode. 
Na obroncima Konjuha protežu se kilometri staza kojima hiljade ljubitelja prirode šetaju udišući besprijekorno čist zrak. Udaljenost od urbanih centara samo nekoliko kilometara ovu planinu čini poželjnom destinacijom za jednodnevni izlet, ekstremnu vožnju biciklom ili šetnju u prirodnom planinskom ambijenu bogatom izvorima kristalno čiste vode i prekrasnim pejzažima.