Kladanj - O gradu

U samom podnožju planine Konjuh, dolinom rijeke Drinjače prostire se općina Kladanj. Ukoliko želite da svratite u ovu općinu, a mi ćemo vam dati puno razloga za to, nije teško pronaći je. Nalazi se na području Tuzlanskog kantona i to na putu Orašje – Tuzla – Sarajevo.

Na nadmorskoj visini od oko 560 metara i  površini od 325 km kvadratnih živi oko 16 000 druželjubivih, prijatnih, dragih, zanimljivih ljudi.

Općina Kladanj bogata je šumama i zelenilom koje oduzima dah. Istina je da je eksploatacija šuma počela još u austrougarskom periodu, no to nije spriječilo prirodu da se ovdje i dalje razvija i da ostane čista, da pomaže ljudima ali da im omogućava i da u njoj lijepo žive.

 Kladnja ima povoljne uslove kako za ljetni, tako i za zimski turizam, za lov na krupnu divljač i za ribolov. 

Čuven je i po mineralnoj vodi. Na jednom kladanjskom vrelu izvire tzv. Muška voda, kojoj se pripisuju afrodizijačke moći i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikl, a samo vrelo posjećivali su brojni znatiželjnici i turisti.

Zbog veoma povoljne planinske klime i četinarskih šuma Kladanj je proglašen za vazdušnu banju, pa je u periodu austro-ugarske vladavine izgrađena bolnica za grudne bolesti. Turisti ne mogu odoljeti lokalitetu na kom se nalazi i hotelski kompleks Muška voda i izvor Muške vode. U sklopu hotela nalazi se brana, sportski poligon i stadion, što ga čini povoljnim za pripreme sportskih ekipa. Cijene boravka u ovoj netaknutoj prirodnoj sredini, na ovom divnom, mističnom izletištu su veoma povoljne.

Ovoj vodi pripisuju se razna ljekovita svojstva. Na prvom mjestu je jačanje fizičke sposobnosti, posebno kod muškaraca zbog čega je i vjerovatno naziv izvora Muška voda. U sedamnaestom stoljeću turski putopisac Evlija Ćelebija ovo izletište je još nazvao „Izvorom mladosti“.  Od 1968. godine sprovedene su brojne naučne analize u Bosni i u inozemstvu koje potvrđuju ljekovitost kladanjske mineralne vode. Potvrđene su pretpostavke da ova voda pozitivno djeluje na smanjenje krvnog pritiska i šećera u krvi, da pomaže bržem izlučivanje vode i regeneraciju crijevnog želučanog trakta, poboljšava cirkulaciju krvi, jača vitalnost organitmi i uravnotežuje neurovegetativni sistem. Vjerujemo da je to dovoljno razloga da posjetite ovo izletiše i tako spojite lijepo i korisno.

Nedaleko od izletišta Muška voda nalazi se i predivno šumsko jezerko „Gorsko oko“ koje je u narodu poznatije pod nazivom Paučko jezero. Različite vrste riba i drveta na 650 metara nadmorske visine privlače pažnju mnogih posjetilaca i turista. Nadamo se da će te i vi posjetiti ovo jezero i da ga nipošto nećete zaobići u vašem turističkom putovanju Kladnjom.

Izletište Bebrava ima i svoju zanimljivu, na 882 metara nadmorske visine pozicioniranu Bebravsku pećinu. Ukupna dužina do sada ispitanih pećinskih hodnika uključujući i završnu galeriju iznosi cca 500 metara. Dubina pećine iznosi cca 50 metara izračunato od razine tla na samom ulazu u pećinu.

U selu Brateljevići nalazi se čuvena kladanjska Djevojačka pećina, jedna od najvećih turističkih atrakcija ovog mjesta. Spada u dovište koje hodačaste stanovnici Kladnja do Drine i Posavine, pa i Srednje Bosne. Ulaz u pećinu nalazi se iznad desne obale rječice Bukovice, koja je pritoka rijeke Drinjače. Pećina na cijelom svom prostoru posjeduje pećinske ukrase. Posebno bogatstvo pećine čini izvorska voda, odnosno pećinski potok koji protiče cijelom dužinom pećine i čini posebnu atrakciju.


Mjesto u kojemu se ona nalazi je vjerovatno imenovano po braći. Zašto baš po braći? Pa postoji jedna legenda koja kaže da je po vodu u ovu pećinu otišla djevojka sa vretenom i ibrikom  u ruci, a braća su čekala da se ona vrati. Djevojka nikada nije izašla iz pećine, bar tako legenda kaže. Zašto, to niko ne zna. Ljudi koji posjećuju ovu pećinu dove za njezinu dušu. 
  
U  Djevojačkoj pećini nalaze se gravure koje izazivaju zanimanje arheologa i kulturnih historičara. Izvjesni elementi na ovim crtežima ukazuju na njihovu srednjovjekovno porijeklo. Između likovnih predodžbi moguće je jasnije izdvojiti tri tipa: konjanike, stojeće figure i životinje podobne jelenima. Posebno su zanimljivi lik žene i lik čovjeka koji se uslovno može nazvati „čovjek sa krilima". Pored crteža na nekim mjestima  nalazi se veći broj zapisa na arapskom jeziku iz Osmanskog perioda.


 U Kladanju se redovno, zadnje sedmice u augustu, svake godine, obilježava manifestacija „Dani Djevojačke pećine". To je događaj koji nudi priliku za okupljanje sa sadržajima koji mogu biti  poezija, muzika, slika i film,  istorija i svi drugi mediji ljudskog duha.

Cilj manifestacije je afirmisanje cjelokupne vjerske i kulturne baštine stvorene na ovom području sa simboličnom i plemenitom težnjom da se prezentuje tradicija i kultura ovog područja. Djevojačka pećina je s razlogom polazište u nastavljanju te tradicije, jer njen kodirani govor sadrži sve što su istraživanja potvrdila. Centralna vjerska manifestacija-dova  održava se zadnje nedjelje u augustu.

Obzirom na snijeg koji se u Kladnju zadržava prilično dugo, ovo područje je pogodno i za zimski turizam. Tako je u Kladnju izgrađen savremeni ski lift koji je 800 metara udaljen od samog centra grada. Ima prelijepu stazu za skijanje čija je dužina 1700 metara. Kapacitet ski lifta je 1200 skijaša na sat. Sa samog vrha staze pruža se prelijepi pogleda na grad.

Kladanj je povoljno mjesto i za planinarenje. Ljekovito bilje, gljive i ostali šumski plodovi rasprostranjeni su po svim prijedjelima općine. Posebno su atraktivne planinske ture: Javorje, Konjuh (čak 1328 metara nadmorske visine), Ždrijepčev skok, Konjušić, Krabanjski krš, Papala, Jaračko brdo, Bratilo, Veliki zelenboj. Na lokalitetu Javorja izgrađen je planinarski dom. U očuvanju tradicije u planinarstvu ističe se planinarsko društvo „Muška Voda- Konjuh " Kladanj, koje u dogovoru sa turistima organiziraju obilaske prelijepih predjela ove općine. Kao što vidite, ovo mjesto čini se potpuno čistim, svježim, očuvanim mjestom koje obiluje raznim ljepotama, od vode do planina, mističnih pećina i gustih šuma, a sve je opet tako pristupačno i lahko pronaći.

Oni koji žale  za starim, Jugoslavenskim danima, odmor za vašu dušu i srce bi omogućila  posjeta pećini u selu Plahovići.

Naime, pećina u selu Plahovići, 5 km udaljenom od Kladnja, poznata je po tome što je u mjesecu junu 1943. godine, u toku pete ofanzive, devetnaest dana u njoj boravio Vrhovni štab NOV-a i POJ-a na čelu sa Josipom Brozom Titom.

Ukoliko želite da upoznate prošlost Kladnja, a i same Bosne i Hercegovine morate obavezno pogledati srednjovjekovne nadgrobne kamene spomenike, stećke. Preko puta planinarskog doma „Javorje“, u selu Donji Olovci, sa desne strane puta Olovci – Brdijelji, nalazi se srednjovjekovna nekropola stećaka, lokalitet koji je u literaturi poznat pod imenom Kuman ili Kumanovo Radi se o 17 stećaka.

Ukoliko ste ljubitelj historijko-kulturnih građevina,obavezno morate posjetiti jednu od  najstarijih i najpoznatijih džamija u BiH, Hadži Balibegova džamija koja se nalazi u samom centru grada. Zidana je od kamena i presvedena kupolom koja je odozgo pritisnuta i spljoštena. Kupola je starija od onih koje je projektovao Mimar Sinan, gotovo istovjetna sa kupolom Čekrekčijine džamije u Sarajevu, pa se pretpostavlja da je isti majstor gradio obje džamije. Za godinu gradnje uzima se 1526. godina. Ova džamija je poznata i pod imenom Kuršumlija, jer je prvobitno bila pokrivena olovom, da bi u doba Austro-Ugarske dobila krov od šindre.

Drugi, ništa manje značajan, islamski sakralni objekat koji se može vidjeti na putu prema planinarskom domu jeste džamija u selu Tuholj. Pretpostavlja se da je građena krajem XVII stoljeća, po nekim podacima 1677. godine.

Malo historije Kladnja

Kulturno-historijsko nasljeđe općine Kladanj je veoma bogato, tako da vrijedi ukratko spomenuti neke od najznačajnih datuma vezano za ovu općinu. Zanimljivo je istaći da se u historijskim izvorima spominje brdo Cladagn, za koje se pretpostavlja da je označavalo naselje Kladanj, koje se  prvi put  spominje 1432. godine u Župi Usori.

Srednjovjekovno naselje Kladanj se nalazilo na desnoj obali rijeke Drinjače. Naselje Kladanj se u srednjem vijeku nazivalo i Četvrtkovište jer se nedjeljni sajam održavao četvrtkom. Pod osmanskom vlašću Kladanj se prvi put spominje 1469. godine kao Nahija Kla-danj ili Klanac Šeslo. Nahija Kladanj se 1485. godine spominje u sastavu Višegrad-skog kadiluka, odnosno u okviru Bosanskog sandžaka. Dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine Kladanj postaje središte kotara u sastavu Tuzlanskog okruga. Poslije Prvog svjetskog rata, 1921. godine u okviru Kraljevine SHS formiraju se srezovi. Kladanj takođe postaje srez, a pripada Tuzlanskom okrugu. Nakon šestojanuarske diktature 1929. godine na teritoriji Kraljevine Jugoslavije formira se devet banovina, a Kladanj ulazi u sastav Drinske banovine. Tokom Drugog svjetskog rata 1941-1945. godine ulazi u sastav NDH. Nakon oslobođenja 1945. godine i formiranjem Republike Bosne i Hercegovine, Kladanj u početku ima status sreza, a zatim dobiva status općine.

 

 

Jasmina Maslić

 

Pretražite smještajne kapacitete, rent-a-car, ugostiteljske objekte